Šta zapravo znače riječi “Bosna” i “Hercegovina”

Autor: Edin Selimović

Možda na prvi pogled opće znanje, međutim ogroman dio stanovnika ove države ne zna značenje ovih riječi. Ako su u školama i učili o tome, davno su zaboravili, a na bitnim praznicima ove države se, nažalost, ne ide u etimologiju naziva. Etimologija je nauka koja se bavi porijeklom i značenjem neke riječi i promjenama kroz historiju, obično traženjem korjena i prvog pomena iste u prošlosti. Kada znate etimologiju neke riječi, ili države, zaista mnogo toga postaje jasnije skoro momentalno. Tako je i u našem slučaju.

Riječ “Bosna” se prvi put u tome obliku javlja sredinom 10. stoljeća u djelu bizantskog cara Konstantina VII “De administrando imperio”, “O upravljanju carstvom”. U tome djelu je car svom sinu i budućem vladaru Bizantskog carstva popisao i opisao sve posjede nad kojima se vijori bizantska zastava, i među njima je spomenuo i “horion Bosonu”, “zemljicu Bosnu”. To je prvi pomen Bosne kao formirane državne i političke cjeline, ali sama riječ ne potiče iz toga naziva.

Vjeruje se da je naziv “Bosna” hidronim, odnosno da potiče od neke vodene površine, u ovome slučaju naše rijeke Bosne, koja izvire ispod Igmana, i kroz centralnu Bosnu ide do Šamca gdje se ulijeva u Savu. Ova rijeka je, naravno, postojala mnogo milenijuma unazad, tako da su je u vrijeme Rimskog carstva opisivali rimski pisci. Jedan od njih je bio Velej Paterkul, koji spominje rijeku Batinus. Bez sumnje je rijeka Batinus današnja Bosna, ali šta znači ta riječ “Batinus”? Već ulazimo u tako davne periode gdje se uglavnom nagađa, bez nekih većih osnova, tako da se u ovome slučaju može nagađati da ta riječ potiče od stare indo-evropske riječi “bhog”, što je na tome jeziku svih starih evropljana značilo “voda koja teče”, ili jednostavno “rijeka”. Izgleda da su naše bogatstvo rijekama cijenili i ljudi prije nekoliko hiljada godina. Od riječi “bhog” (rijeka) je nastala riječ “Batinus”, a potom “Bosna”.

Drugi dio države nije hidronim, jer jedina veća rijeka u Hercegovini, Neretva, nije zastupljena u nazivu. “Hercegovina” je jednostavnija riječ za definisati, a nastaje u 15. stoljeću od velikog vojvode Stjepana Vukčića Kosače, koji je vladao tim područjem iz svoje utvrde u Blagaju. Imao je titulu “herceg”, što je njemačka riječ koja znači “vojvoda”, a posjed koji je pripadao hercegu, je bio “hercegovina”. Ta riječ se zadržala i mnogo poslije, tako da se cijela regija do dana danas zove po njemu. Ukoliko sumnjate u ovakvu jednostavnost riječi, pogledajte samo korjen njemačke riječi “herzog”- “heer”- vojska, “zog” (“ziehen”)- kretanje. “Onaj koji kreće vojsku”, odnosno vojvoda.

Da zaključim, u samoj srži naziv naše zemlje je “Rijeka” i “Vojvoda”, što divno sumira našu prošlost. Radi naših rijeka i ostalih prirodnih bogatstava mnoge strane vojvode i vojske su htjele da nas osvoje i ovladaju. Izgleda da naše geografsko prokletstvo (pročitajte i taj članak ukoliko niste) ima utjecaja i u našem imenu.

 

  • BH-INFO TV

  • Komentiraj